PIŠE: AMELA IVKOVIĆ O` REILLY
Ishrana danas izgleda znatno drugačije nego prije samo deset godina i neprepoznatljiva od prije pedeset ili šezdeset godina. Tada se pretpostavljalo da su ljudskom tijelu svaki dan potrebni specifični nutrijenti kako bi funkcionisalo na najbolji mogući način i izbjeglo bilo kakve nedostatke.
Ali sada znamo bolje od toga. Znamo da svako tijelo drugačije reaguje na hranu, okolinu, vježbanje, stres i suplemente i da plan za jednu osobu neće uspjeti za drugu. Također znamo da nam je potreban novi pristup: loša prehrana i prehrambene navike uzrokuju u prosječnoj zapadnoj zemlji 1000 smrtnih slučajeva dnevno od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, a cijena hronične bolesti je u milijardama. Samo 23% vježba, a samo 8% navodi da svakodnevno konzumira voće i povrće. Uprkos službenim preporukama koje bi trebale biti implemetirane za sve, nešto ipak ne ide po planu.
Budućnost ishrane je personalizovanija, svesnija uticaja na društvo i životnu sredinu i više prilagođena onome ko smo i odakle smo došli. Ovu su buduće smjernice na kojima će se nutricionizam zasnivati u narednim godinama.
1: Personalizacija
Niko od nas nije isti. Svako od nas veoma različito reaguje na boravak u istom okruženju, na jedenje iste hrane, na spavanje iste sate svake noći i na šoljicu kafe sa kofeinom. Pristup ishrani koji odgovara svima – dnevne preporuke, piramida ishrane, makro i mikro nutrijenti – ne funkcioniše, i na sreću više nas ne zavarava. Želimo da naše zdravstvene preporuke budu prilagođene tome kako se naša tijela jedinstveno izražavaju, a u budućnosti će nutricionisti moći ciljano raditi sa pojedinicma sa planovima ishrane koji odgovaraju samo njima.
2: DNK pasoš do boljih izbora
Kako pojedinci mogu dobiti personaliziranu njegu? U budućnosti će se dnevne odluke o tome šta jesti, kako vježbati i drugi načini života temeljiti na našoj izuzetno jedinstvenoj genetskoj strukturi, koja daje nacrt na kojem se može izgraditi personalizirani plan ishrane. Područje genetike eksponencijalno je raslo, a danas stičemo dublje uvide u to kako pojedinačna tijela reaguju na hranu, suplemente, vježbanje i okruženje oko nas. Posjedovanje “DNK pasoša”, pomoći će nam u svim našim odlukama o tome koje namirnice da kupimo, koje vježbe da radimo u teretani i koje suplemente da uzmemo.
3: Hrana kao lijek
Hipokrat je rekao “Neka hrana bude tvoj lijek ” 400. godine prije Hrista, i čini se da smo konačno naučili šta to znači. Stari način gledanja na ishranu jednostavno je očekivao da svako od nas ima dnevnu preporuku nutrijenata kako bi osigurao potpuno optimizirano zdravlje — i doktori bi prepisivali ljekove za lečenje simptoma bez pitanja da li ovaj sistem zaista funkcioniše. Ali sada znamo da molekule u hrani imaju sposobnost da rade zajedno kako bi poboljšali metaboličku funkciju i pomogli tjelu da se izlječi. U budućnosti ćemo koristiti specifične namirnice koje direktno ciljaju gene kako bi izliječili tijela bez lijekova.
4: Ponašanje i treniranje
Razumijevanje prednosti ishrane je sjajno, ali neće donijeti nikakvu pomoć osim ako pojedinci ne uključe ove uvide u svoj svakodnevni životni izbor. Pojedinci jedu hranu koju iz više razloga: psiholoških, društvenih, demografskih, finansijskih i emocionalnih, zajedno sa drugim faktorima. Nije dovoljno imati plan koji se odnosi na ono što jedu, nutricionisti moraju pomoći pacijentima da dođu do korijena zašto jedu ono što jedu. Učimo da je zdravlje holistička platforma, tako da ćemo početi da viđamo porast u ponašanju ili zdravlju koji će pomoći pojedincima da održivo integrišu preporuke u svoj svakodnevni život.
5: Planetarna i ekološka ishrana
Prošlost ishrane je vođena kategorizacijom svih namirnica u makro i mikro nutrijente kako bi se procjenio njihov uticaj na naše zdravlje. Ali učimo da je ovo nevjerovatno redukcionistički i ne uzima u obzir samu hranu, a još manje širi kontekst izvora i održivosti. U budućnosti ćemo holistički posmatrati šta je hrana i kako se uklapa u svijet oko nje. Na primjer, koje sjeme je korišteno za uzgoj hrane i na kojem tlu je uzgajano? Je li obrađen nakon uzgoja i koji su pesticidi, ako ih ima, korišteni? Kako je skladišten i transportovan? Kako je prodat? Da li se konzumira sezonski? Kako su ovi procesi uticali ne samo na vrijednost hrane, već i na okoliš oko nje? Da li ova hrana doprinosi zdravlju ljudi i planeta ili mu šteti?
Već vidimo da potrošači imaju sve veću svijest o tome odakle dolazi njihova hrana, a to će se samo nastaviti.
6: Socijalna ishrana
Konačno, vidjet ćemo rast u razumijevanju društvene ishrane, odnosno kako i s kim se hrana konzumira – što također utiče na zdravlje i dobrobit pojedinca. U većini društava, zajednički obrok nas povezuje jedni s drugima, a hrana različitih kultura može biti dio identiteta i naslijeđa osobe. Maksimiziranje personalizirane ishrane uključuje razumijevanje kako određena hrana doprinosi društvenom tkivu pojedinca, porodice ili društva.
Kako se pripremiti za budućnost
Kada se ishrana shvati zbog njene jedinstvene biologije, načina na koji je nastala u svijetu i načina na koji je konzumiramo i dijelimo, stičemo bolje razumijevanje i uvid u to kako personalizirati ishranu, što će pacijente odvesti na pravi put ka postizanju optimalnog zdravlja.
