PIŠE: AMELA IVKOVIĆ O‘REILLY, NUTRICIONISTA, ČLAN UDRUŽENJA NUTRICIONISTA IRSKE, ČLAN UDRUŽENJA NUTRICIONISTA VELIKE BRITANIJE, ČLAN KRALJEVSKOG MEDICINSKOG UDRUŽENJA VELIKE BRITANIJE
NUTRICIONISTA.BA WEBSITE
NUTRICIONISTA.BA FACEBOOK
Hedonizam je pojam koji dolazi od grčke riječi “hēdonē” (ἡδονή) i znači užitak.
Hedonizam je izraz koji se koristi i za opisivanje zadovoljstva hranom. Poput životinja, ljudi su se hranili za preživljavanje i rast. Zbog dostupnosti hrane, sada jedemo radi uživanja, distrakcije i zadovoljstva.
TV reklame, društvene grupe, hormonalni znakovi i potpuno zadovoljstvo izazivaju neke od nas da jedemo previše. Ovo nije da ispunimo potrebe za fizičkom energijom, već da bismo zadovoljili naše sisteme nagrađivanja.
Mozak je pod snažnim uticajem naše ishrane. Kada jedemo ugljikohidrate, oni pokreću dopaminski odgovor. Drugim riječima, neurotransmiter sreće preplavi mozak, čineći da se osjećate dobro. To je isti neurotransmiter koji se otpušta prilikom uzimanja rekreativnih droga; međutim, hrana nije tako moćna.
Kao što možete zamisliti, zbog ovog dopaminskog kruga, hrana koju vežemo za osjećaj zadovoljstva, poput šećera i prerađene hrane, stvari su u kojima uživamo. Postoje mnoge druge stvari u vašem životu koje također aktiviraju ovaj krug kao što su slušanje muzike, maženje psa, seks, nasmijana, privlačna lica, prepoznavanje majke i djeteta i ljubav.
Što je snaga nagrade jača, hrana postaje prijatnija. Tako da je izuzetno teško suzdržati od konzumacije visoko energetske hrane, jer možemo postati ovisni o jedenju.
Razmislite šta zapravo jedete. Zvuči jednostavno, ali većina ljudi jede podsvjesno i automatski. Prije nego što počnete jesti, zapitajte se zašto jedete.
Svi trebamo definirati što zdravo znači za nas.
To je stil života, a ne samo zbirka rezultata ispitivanja.
Nedavno izraelsko istraživanje o „personalizovanoj ishrani“ uzburkalo je malo medijske pažnje izvodeći zaključke da hrana dobra za većinu ljudi, poput paradajza, može biti loša za druge.
Otac medicine Hipokrat je rekao: “Meso je nekom otrov, a nekom lijek.“
Zbog toga je fraza „zdravo uživanje“ postale jedna od najvećih izreka u nutricionističkim krugovima u posljednje vreme.
Hrana za koju su mnogi mislili da je sama po sebi loša, poput jaja, kafe, pa čak i maslaca, jeste zdrava.
Zdravi hedonist pokazuje kako se zabaviti s manje žaljenja, više energije sa manje krivnje i užitka bez kajanja.
Nova matematika oko hrane puno je nijansiranija i suptilnija.
U životu ne postoje apsoluti
Zdravi hedonisti ne jedu jer su gladni, već uživaju! Hrana mora biti bogata i ukusna, iskustvo samo po sebi i puna dobrih stvari: vitamina, dobrih masti, dobrih ugljikohidrata i proteina.
Zdravi hedonisti vole uživati u hrani u javnosti ili grupama, te se međusobno podržavaju i razveseljavaju.
Zdravi hedonizam kao format
Zdravi hedonizam je i puno više od stava prema odluci ŠTA želimo jesti i kakvog kvaliteta je naša hrana – veganska, bez glutena, organska, sezonska, bez ugljikohidrata, niskomasna, regionalna, domaća…
To je i mjesto gdje kupujemo hranu, gdje pripremamo i konzumiramo našu hranu. I sa kim.
Odlazak u restoran da jedemo, jer smatramo da je hrana tamo zdrava i ukusna, nije samo za nas hrana koja je lijepa izvana (i izgleda odlično na našim fotografijama na socijalnim mrežama). To nas također tjera da tražimo unutrašnje vrijednosti kao što su gore spomenuti – veganski, bezglutenski, organski, sezonski, sa malo ugljikohidrata, sa malo loših masti, regionalni, domaći, na bazi biljaka, obavještavajući nas o jako bitnom lancu hrane- odakle dolazi i ko ju je za nas proizveo.
Hedonista je u svom hedonizmu superioran, jer vlada situacijom i postigao je unutašnji mir. On nije rob zadovoljstva – njegovo zadovoljstvo posljedica je slobode!
Ugodno i dobro za nas ne moraju biti međusobno isključivi. Tost od avokada i kvinoa salata od kelja ili hamburger, kad se dobro pripremi i posluži na lijepom mjestu, možda uz čašu organskog vina, daje nam osjećaj ugodnosti, čak i dekadencije.
Hedonizam je vještina uz pomoć koje crpimo maksimum iz sebe!