in

STOMAK KAO DRUGI MOZAK

PIŠE: NEVENA VESELINOVIĆ, STRUČNJAK ZA CELOVITU BILJNU ISHRANU U MEDICINSKE SVRHE

www.veganluk.com
www.djumbirsuperfoodbar.com

Postoji zanimljivo ime za jednu vrstu medicin­ske gljive. U kineskoj tradicionalnoj medicini je poznata kao Reishi, ime na latinskom joj je – Ganoderma lucidum, a u našem narodu je poz­nata kao hrastova sjajnica.

Kontinuiranom konzumacijom ove lekovite gljive stanje organizma se toliko popravlja da kažu da ljudima počinju da sijaju oči kao u stanju kada su zaljubljeni.

Nalazi se na panjevima hrasta, a sada se već uzgaja i nanotehnologijom u kontrolisanim uslovima. Spravlja se kao čaj ili se sušeni listići melju u prah, pa se tako konzumira. Između os­talog, ima jaka antikancerogena svojstva.

Strast da radim ono što volim podržana jakim osećajem svrhe da pomažem ljudima svojim znanjem i iskustvom mi daje snagu i inspiriše me skoro jednako kao stvaralaštvo i bavljenje umetnošću.

To je ono od čega meni sijaju oči. A s obzirom na to da nervni sistem nije odvojen od naše fiziologije u smislu da nervni impulsi direktno zavise od balansa minerala Mg, Na, Ca i K u našem organizmu, to potvrđuje činjenicu da je stomak naš drugi mozak i to da od onoga što jedemo direktno zavisi i to kako se osećamo, kako razmišljamo i kako izgledamo.

Mi smo zapravo 90% bakterija, a 10% ljudsko biće. Od naših dobrih bakterija – probiotika zavi­si usvajanje hranjivih sastojaka u našem orga­nizmu, a konzumacija alkalnih namirnica utiče na stvaranje i održavanje tih dobrih bakterija.

U te namirnice spada sav zeleniš, limun, začini poput kurkume i đumbira, ali i antioksidantno voće.

Zato je vrlo važno redovno jesti obilje zeleniša, pogotovo klice i mikrobilje koje su prirodni izvori probiotika i prebiotika.

Pored toga što sam gurman, ja sam neko ko je svedok da se i ukusi uče i iznad svega pre­poručujem da se svaki dan u ishrani konzumiraju povrćni sokovi i smutiji, porcije svežeg zeleniša, puno vode i ne­zaslađene limunade. Voda je najvažniji resurs, mi smo kao i naša Zemlja 70% sastavljeni od vode i zato je važno piti živu i adekvatno filtriranu vodu.

Radi acido-bazne ravnoteže je važno izbaciti namirnice koje izazivaju veliku neravnotežu, pre svega beli hleb, pšenicu, industrijske proizvode, rafinisane šećere i masti, prženu hranu, animalne – posebno suhomesnate proizvode, kao i mlečne proizvode koji smanjuju koncentraciju hlorovodonične kiseline u želucu i ometaju apsorpciju Ca i ostalih minerala i vitamina. Unos rafinisanih i animalnih proizvoda je u direktnoj vezi sa smanjenjem gustine kostiju, u kojima se da bi se uspostavila acido-bazna ravnoteža aktivira bikarbonatni proces pri čemu se koristi Ca, a kada se potroše rezerve iz krvi, crpe se iz kostiju i time se one oštećuju.

Umesto kafe, koja dehidrira naše ćelije, naglo podiže pa zatim ubrzo i spušta nivo šećera u krvi i podstiče ispiranje svih minerala i vitamina iz organizma, treba izabrati ono što su konzumirali naši preci.

Kafu od prženog zelenog ječma ili nauta. Zatim “kafu” od žira sa Kosmaja koji je prebogat gvožđem.

Kofein iz kafe je poguban za psihu, jer podstiče anksioz­nost.

Pored izbora hrane, važna je i fizička aktivnost, šetnja pored tekuće vode gde je vazduh najčistiji, boravak u šumi i prirodi, bavljenje hobijima i poslovima koji nadahn­juju i donose dobrobit drugima, okruživanje ljudima koji vas razumeju i podržavaju. I uvek i najviše – zagrljaji.

ŠTA MISLITE?

100 Poena
Upvote Downvote

MICHELIN UVRSTIO SRBIJU NA PRESTIŽNU SVETSKU GASTRONOMSKU MAPU

NADA