ČOVEK OD STILA

PIŠE: ANIMA MUNDI
FOTOGRAFIJE: ALMIN ZRNO, ASAD HERIĆ, HAMZA KULENOVIĆ

MILAN SENIĆ, MODNI DIZAJNER IZ SA­RAJEVA. RADIO JE KAO NOVINAR (ZA­VRŠIVŠI STUDIJE NOVINARSTVA „ME­DIJA PLAN“). VEĆ 16 GODINA, SVOJE ŽIVOTNO OPREDELJENJE PRONALAZI U MODNOM DIZAJNU. SA MALO, MOŽE DA KAŽE PUNO TOGA. IZ DIZAJNA, KAO BAZE I OSNOVE, SVE KREĆE DA­LJE DA SE RAZVIJA. UPORAN, SMEO I HRABAR UNISEX DIZAJNER, KOJI PRA­TI SVOJ INSTINKT I USPEŠNO SE SUO­ČAVA SA DIZAJNERSKOM PROBLEMA­TIKOM, PRIKAZUJUĆI JE NA NAJBOLJI MOGUĆI NAČIN. SARADNJA NA MOD­NOM ZIMSKOM EDITORIJALU, KOJI JE RADIO SA DARKOM RUNDEKOM, DONELA MU JE POTVRDU DA SE SVI SNOVI, PRE ILI KASNIJE, OSTVARUJU. ČOVEK VIZIJE I SNA.

ČOVEK KRENE U JEDNOM PRAVCU, A ŽIVOT I LIČNE PRIČE GA ODVEDU NA NEKI DRUGI KOLOSEK. POČEO SI SA STUDIJAMA PSIHOLOGIJE, RADIO KAO NOVINAR, A POSLEDNJIH 16 GO­DINA S I U L JUBAVI S A M ODNIM D I­ZAJNOM. ČOVEK SE OTKRIVA CEO ŽI­VOT. KAKO OBJAŠNJAVAŠ SVOJ PUT?

Faktografski nabrojano, to zvuči tako. Moda je oduvjek bila moj prvi izbor. Po­slije završetka srednje škole, želio sam svoju edukaciju nastaviti u inostran­stvu, ali u tom momentu nisu postojali uslovi i okolnosti za to. S obzirom na to da u Sarajevu i BiH nije postojala kva­litetna visokoškolska ustanova na ko­joj bi se mogla steći diploma modnog dizajnera, odlučio sam upisati studij psihologije, a poslije i novinarstva, što su predstavljale drugu i treću opciju izbora životnog poziva. U određenom momentu, bio sam angažovan na sva tri fronta istovremeno, i nakon relativno uspješnog žongliranja između ove tri naizgled nepovezane oblasti, odlučio sam ipak odabrati ono što me najviše čini sretnim. Zapravo, kada posmatram cijelu priču iz ove sadašnje prespekti­ve, čini mi se da je moda zapravo iza­brala mene spletom događaja. Danas, nakon 17 godina bavljenja modom, ek­sperimentisanja u različitim oblastima kao što su kostimografija, styling, žur­nalistika i psihologija, smatram da sam od svega uspjeo uzeti najbolje i ugradi­ti u ono čime se danas najviše bavim. Multimedijalnost i multidisciplinarnost su odlične, ali ipak je lijepo znati u kojoj oblasti najbolje plivaš i gdje ti je zapra­vo mjesto.

JEDAN SI OD RETKIH DIZAJNERA KOJI SE BAVI I ŽENSKOM I MUŠKOM MODOM. KOJI JE TVOJ ZAJEDNIČKI IMENITELJ ZA OBE?

Čini mi se da ista ideja, energija i vizija prati sve čime se bavim. Ne smatram se dizajnerom, koji na potrebe tržišta, svojim dizajnom odgovara na zadate trendove. Moje kolekcije/projekti na­staju kao neka vrsta kanalisanja ra­zličitih procesa, koji se transformišu u kreativnu i produktivnu energiju. Ono što se vremenom i radom nametnulo kao moja stilska odrednica jeste mi­nimalizam, odnosno odsustvo suvišne dekoracije, svedenost koncepta i ide­je na upotrebnu i estetsku vrijednost odjevnog predmeta. Moda je univer­zalni vizuelni jezik, neverbalna komu­nikacija, sociološki fenomen.

KAKO SE RAZVIJA MUŠKA MODA NA BALKANU? IMAMO LI KREATORE U TOM POLJU? I KOLIKO JE MUŠKA MODA INSPIRATIVNA?

Prateći dešavanja na globalnom nivou, mogu reći da idemo naprijed, ali još uvjek kaskamo za svijetom. Postoje kvalitetna dizajnerska imena, koja forsiraju mušku modu, tako da se dešava­ju zanimljivi pomaci. Ono što bih izdvojio kao značajan doprinos promovisanju muške mode na Balkanu jeste projekat “Heroes”, modnog entuzijaste, stiliste i DJ-a Srđana Švelje, koji već tradicionalno, na otvaranju Serbia Fashion weeka, prikaže tematski presjek dizajnera iz re­giona, koji se bave muškom modom.

Muška moda zauzima sve više značaja na glo­balnoj, kako modnoj, tako i ekonomskoj sce­ni. Analitičari mode smatraju da je budućnost mode upravo u muškoj modi, sa pretpostav­kom da je ženska moda postala predvidljiva i da je u njoj manje-više sve već rečeno.

Kada je u pitanju muška moda kao dio mog dizajnerskog zadatka, ona za mene predstav­lja profesionalni izazov. Za razliku od ženske mode, muška moda ne trpi pretjerano kreativ­ne i teatralne momente, tako da je veoma tanka linija da u muškoj modi skrenete u pravcu kiča ili modnog promašaja. Kao polaznicu za diza­jniranje muških odjevnih predmeta, uvjek kori­stim sebe, tj. postavljam sebi pitanje: Da li bih ja to nosio?

SVOJ MODNI DIZAJN PROVLAČIŠ KROZ MODNI FILM I FOTOGRAFIJU. UČESTVOVAO SI NA RAZLIČITIM FESTIVALIMA U INOSTRANSTVU. KAKVA ISKUSTVA IMAŠ NA TOM POLJU? TAKMIČIŠ SE SA VELIKIM PRODUKCIJAMA, SNAGA SE ODMERAVA SA NAJBOLJIMA. GDE SI TI POZICIONIRAN NA TOM POLJU?

Modni film za mene predstavlja odličan medij za prezentaciju mog rada i mene kao kreativca. Veliki autorski tim radi na jednom takvom pro­jektu, i za razliku od nekih drugih vidova pre­zentacije, modni film pruža da se različite vrste umjetnika i kreativaca izraze ujedinjeni oko jed­ne ideje. S obzirom na to da živimo u brzom di­gitalnom vremenu, modni film daje najbrži uvid u priču koja se krije iza branda, dizajnera, ideje kolekcije i cjelokupne vizije, koju želite prezen­tirati krajnjem konzumentu. Proces stvaranja modnog filma mi pričinjava veliko zadovoljstvo, prvenstveno jer volim surađivati sa kreativcima iz drugih područja kao što su reditelji, dizajneri zvuka, make up artisti, hair stilisti… gdje svako od njih daje svoj kreativni i umjetnički doprinos, kao i svoje viđenje mog rada kroz svoje medije. Značaj modnog filma ogleda se u tome što ve­liki broj uticajnih modnih brandova prezentira svoje kolekcije upravo kroz ovu kratku eksperi­mentalnu formu. U svijetu trenutno postoji veli­ki broj reprezentativnih festivala specijaliziranih upravo za oblast modnog filma. Moj drugi film SPLIT, našao se u zvaničnoj selekciji Aestetica short film festival London i Miami fashion film festival. Smatram velikim uspjehom samu či­njenicu da je jedan ovakav projekat našao svo­je mjesto u oficijalnim selekcijama ovako bitnih i velikih festivala. Bilo bi nezahvalno praviti bilo kakva poređenja, jer iza filmova u takvim selek­cijama stoje ogromna finansijska sredstva, kao i velika producentska imena.

DA LI RADIŠ IZ STRASTI I VELIKE LJUBAVI?

Mislim da raditi bilo kakav stvaralački ili au­torski posao bez strasti i ljubavi nema smisla. Ljubav i strast jesu stvari koje vas izdvajaju iz prosječnosti, ali i dokaz da se trud i predani rad, na kraju, ipak isplate. Sjećam se misli koju sam čuo na svojim počecima i koja je često posluži­la kao podsjetnik i motivacija u svim ovim go­dinama iza mene, a to je: “Nije bitno šta radiš, bitno je na koji način to radiš. Potrudi se da to bude tvoj autentični, unikatni na­čin.” Isti obrazac možemo primjeniti na bilo šta što radimo u životu.

SUDBINA TE NEKAKO UVEK TESTIRA I STAVLJA ISTOVREMENO NA PUT VIŠE POSLOVA. TRENUTNO SI ANGAŽOVAN KAO STILISTA I KOSTIMOGRAF. UKLAPAŠ SLIČNOSTI U SVOJU SFERU INTERESOVANJA.

Živimo u vremenu kada je multidiscipli­narnost poželjna. Osobno, modni dizajn mi je prioritet, ali styling i kostimogra­fija su kreativne oblasti gdje se prona­lazim, i povremeno sam angažovan u tim oblastima. Iako je psihologija mož­da zvučala kao najnelogičnija stavka u mojoj biografiji, upravo u oblastima kao što su kostimografija i styling najvi­še koristim znanja i vještine stečene iz te oblasti. Uvijek mi je zanimljivo koliki kreativni doprinos jednom muzičkom ili reklamnom spotu može da da uspješ­no riješen kostim, iako oku i mozgu prosječnog potrošača/konzumenta to izgleda nebitna stvar. Lijep je osjećaj vi­djeti efekte dobro urađenog posla, kao i zadovoljstvo klijenata.

TVOJ ZIMSKI EDITORIJAL SI RADIO SA DARKOM RUNDEKOM, KOJI JE UGLEDAO SVETLOST DANA 7. FEBRUARA. S OBZIROM NA TO DA STE DARKO I TI ROĐENI ISTOG DATUMA, 30. JANUARA, DA LI JE SARADNJA BILA LAKA? I KAKO JE SVE TEKLO?

Darko Rundek je definitivno muzička iko­na regiona, inspirativan umjetnik i kariz­matična osoba. Nebrojno puta, njegova muzika je nesvjesno poslužila kao inspi­racija za moj rad i stvaranje. Kako nas je povezala zajednička prijateljica, produ­centica Sabina Sabić, prvobitno putem moje košulje iz serijala SPLIT (blue), ko­šulja je postala obavezni kostim na nje­govim nastupima. Vjerovatno je svakom dizajneru, pa tako i meni, velika želja uraditi editorijal sa ljudima čiji rad cije­ne. Ja sam imao tu privilegiju da mi se ta želja ispuni uz pomoć autorskog tima editorijala: Asad Herić fotografija, Amela Ibrahigić art directing, Ensar Dervišbe­gović hair stylist, Maja Talović make up artist. Editorijal predstavlja svojevr­sni ekskluzivitet, jer se Darko prvi put u svojoj karijeri pojavljuje u ulozi modela u modnom editorijalu. Naravno, kada sam izložio ideju i koncept, nisam bio sigu­ran u potvrdan odgovor. Srećom, ideja je bila prihvaćena, a sam proces snima­nja editorijala protekao je u prijateljskoj i kreativnoj atmosferi, gdje smo oboijca shvatili da istog dana slavimo rođendan.

U DECEMBRU 2017. PRIKAZAO SI NOVU KOLEKCIJU ZA PROLEĆE-LETO 2018. NA FASHION ARENI U MOSTARU! ŠTA JE NOVO U ODNOSU NA TVOJE PRETHODNE RADOVE? NA KOJI NAČIN ĆEŠ PREZENTOVATI NOVITETE?

Nova kolekcija za proljeće-ljeto 2018. godine, premijerno prikazana revijom na mostarskoj Fashion Areni, predstav­lja svojevrsni zaokret. Iako se uz mene vezao epitet dark dizajnera, shvatio sam da je crno-bijeli minimalizam na regi­onalnoj sceni u ovom momentu domi­nantan i da sve nekako izgleda slično, da ne kažem isto, te sam odlučio kre­nuti eksperimentisati sa bojama. Kako moda i njeno stvaranje može biti sve samo ne dosadno, stvorio se neki novi prostor za istraživanje i izražavanje, u kojem se kao dizajner osjećam ugodno. Ovom kolekcijom, izašao sam iz svoje crno-bijele zone komfora, tako da ću se još neko vrijeme baviti bojama u nared­nim kolekcijama. Iako sam imao tremu od feedback-a na “mene u bojma”, re­akcije su afirmativne, inspirativne i po­zitivne. Mislim da sam uspjeo zadržati svoj prepoznatljiv pravac, karakteristič­no istraživanje i inovativnost u okvirima nosivosti. Daljnja promocija kolekcije ide kroz dva modna editorijala.

TEMA APRILSKOG IZDANJA RYL MAGAZINA NOSI NAZIV „MOĆ ŽENE“. GDE JE ŽENA NAJJAČA? KAKO TI TO VIDIŠ?

Mislim da moć žene leži u pitanju odluke i selekcije prioriteta. Ženama je u biološ­kom, sociološkom i historijskom kon­tekstu, nametnut multitasking. U svom životnom i profesionalnom iskustvu, imao sam priliku i privilegiju da uspješ­ne i moćne žene budu moje mentorice i suradnice. Fascinantna je energija, sna­ga i sposobnost žena da u današnjem vremenu odgovore ma sve zahtjeve, koji se postavljaju pred njih.