MIRIS PAPIRA – “AZRA” MAGAZIN

PIŠE: ANIMA MUNDI
FOTOGRAFIJE: MARIO KLEIN

AMELA KESEROVIĆ, GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA „AZRA“ MAGAZINA U SARAJEVU.

ROĐENA 6. JULA 1979. U ZAVIDOVIĆIMA, GDE JE ZAVRŠILA OPŠTU GIMNAZIJU, A POTOM FAKULTET POLITIČKIH NAUKA NA ODSEKU ZA ŽURNALISTIKA U SARAJEVU. OD 1998. GODINE, NJEN DOM JE U SARAJEVU.

RADILA JE U TRI MEDIJA: RADIO, NOVINE, TELEVIZIJA. KOLIKO GOD DA JE TELEVIZIJA KAO MEDIJ MOĆNA, U NJENOM SLUČAJU NIKAD NIJE MOGLA DOBITI BITKU S MIRISOM PAPIRA I PISANOM REČI. PRVA RADNA ISKUSTVA STEKLA JE KAO NOVINAR U „DNEVNOM AVAZU“ , GDE JE U POČETKU PRATILA DOGAĐAJE IZ SVETA ŠOU BIZNISA I KULTURE, A JEDAN PERIOD, KRAĆE OD GODINU DANA, BILA JE DELOM UNUTRAŠNJO-POLITIČKE REDAKCIJE „DNEVNOG AVAZA“. U „AZRA“ MAGAZINU JE OD 2005. GODINE.

ŠARMANTNA, OTVORENA, ELOKVENTNA, AMELA KESEROVIĆ PLENI SVOJIM ZNANJEM I BRZINOM DONOŠENJA ODLUKA. PREPOZNAJE PRAVE TEME I ADEKVATNO IH UKLAPA U SADRŽAJ MAGAZINA. IZ NEDELJE U NEDELJU, TREBA PRIPREMITI NOVI BROJ, AFIRMATIVNO GA OBOJITI I PUSTITI NA ČITANJE I LISTANJE. „AZRA“ MAGAZIN, POD DIRIGENTSKOM PALICOM AMELE KESEROVIĆ KAO GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE, OSVAJA ČITALAČKU PUBLIKU U REGIONU.

„AZRA“ MAGAZIN JE NAJČITANIJI MAGAZIN ZA CELU PORODICU U BOSNI I HERCEGOVINI I POLAKO OSVAJA REGION. OSNOVNA TEMA­TIKA MAGAZINA I CILJNA GRUPA KOJOJ SE OBRAĆATE?

Od svog osnivanja do danas, „Azra“ se obraća cijeloj porodici, ali prije svega, ženi. Bila je prvi, a danas i najstariji, sedmični magazin za ženu i porodicu u BiH, sa koncepcijom koja nije bila rezultat inozemne licence, već autentični BiH proizvod, koji je u godinama nakon rata rastao i razvijao se zajedno sa svojim čitateljima. U prilog tome, navest ću vam samo jedan poda­tak, da „Azra“ ima i čitatelje koji u svojoj arhivi čuvaju sve njene brojeve. Pokušavam danas zamisliti ženu koja ima 50 godina, a imala je npr. 30 kada je u ruke uzela prvi broj našeg magazina.

NA ŠTA ŽELITE DA UKAŽETE U MAGAZINU? NA ŠTA STAVLJATE POSEBAN AKCENAT?

Iz sedmice u sedmicu, nastojimo čitateljima ponuditi novinski sadržaj koji će uistinu i imati sadržaj. Naš zadatak nije da bilo kome kaže­mo da nešto mora uraditi, jer želimo ostaviti prostor za odluku. Naš zadatak je da infor­miramo, na neki način educiramo, zabavimo i suosjećamo. Možda vam ovo posljednje zvu­či pomalo neobično, ali empatija je vrlo bitna u svakom odnosu, pa tako i u odnosu „Azra“ – čitatelji. Imamo i uvodimo rubrike kroz koje čitateljima ostavljamo mogućnost da pišu i iznose svoje dileme, dijele probleme s nama, a sebi onda stavljamo u zadatak da u njihovo ime pitamo i tražimo odgovor.

Vrlo nam je važno ne otuđiti se od čitatelja, već zadržati odnos u kojem će i oni imati osjećaj da u jednom postotku učestvuju u kreira­nju sadržaja, za koji svake sedmice izdvajaju novac na kioscima.

Također, vrlo nam je bitno da promoviramo porodicu, vrijedan rad, znanje, uspjehe, neo­visno o tome iz kojeg područja dolazili. Našu čitateljku nikada nismo svodili samo na kar­min, kremu, modnu reviju ili priču iz celebrity svijeta, ali joj isto tako nismo ni uskratili da zna kako izgleda bajkoviti život Angeline Jolie ili Lepe Brene, te kakve trendove nameće D&G. Na stranicama „Azre“ je život, u svim svojim bojama, nekad je ružičast, nekad siv, ali rijet­ko kad nerealan i upakovan samo i isključivo u holivudski celofan.

„AZRA“ SE LISTA I ČITA VEĆ 21 GODINU. KOLIKA JE ODGOVORNOST JEDNE UREDNI­CE DA GA I DALJE ČINI ATRAKTIVNIM, ZANI­MLJIVIM, INTERESANTNIM? KOLIKO TIM SA­RADNIKA DOPRINOSI REZULTATU?

Ogromna je odgovornost. U magazinu sam od 2005. godine, prije nego što sam imenovana za glavnog i odgovornog urednika, obavljala sam posao novinara, potom zamjenika glavnog i odgovornog urednika. Sama činjenica da smo prošle sedmice u štampu poslali naš 1082. broj dovoljno govori o dugogodišnjoj tradici­ji magazina, ali i odgovornosti koju urednik i novinari imaju, prije svega, prema čitateljima. Moja radna filozofija je da urednik, neovisno o tome kakav tim ima, mora imati viziju o tome kakav sadržaj želi naredne sedmice objaviti u broju i koga želi vidjeti na naslovnici. Zato i je­ste glavni i odgovorni urednik. Mogu se hvali­ti činjenicom da „Azra“ ima sjajnu, energičnu, vrlo posvećenu i kreativnu ekipu novinara, i svaki naš uspjeh je zajednički. I u školi su nas učili da se, kad se male ruke slože, čuda mogu desiti. No, za eventualni loš rezultat, odgovor­nost je uvijek na uredniku. Smatram da tako treba biti.

KAKO JE „AZRA“ PRE IZGLEDALA? DA LI STE JE TADA ČITALI? I DA LI STE VEROVALI DA ĆETE JE IKADA UREĐIVATI?

U trenutku svog osnivanja, „Azra“ je izlazila u većem formatu i na roto papiru. Nekoliko godi­na kasnije, prelazi na glosi papir. Imala sam 17 godina kad je objavljen njen prvi broj, bila sam gimnazijalka koja nije još uvijek sa sigurnošću znala čime će se baviti, pa tako ni pomislila da bi jednog dana bila urednik. Otkrit ću vam tajnu – i danas se živo sjećam autobusa 1998. godine, kada pred sam ulazak u Sarajevo ni­sam znala da li ću krenuti prema Pravnom fa­kultetu ili prema Fakultetu političkih nauka. Na tom čuvenom mostu pored Dva ribara, krenula sam cestom kojom tutnje trole. Nikada se ni­sam pokajala, čak ni kad su mi dobronamjerno savjetovali da biram drugo zanimanje. Isku­stva koja stičete kao novinar, od putovanja do upoznavanja sjajnih ljudi i njihovih priča, ne­maju svoj materijalni imenitelj.

PRIČE KOJIMA TEŽITE?

Priče sa sadržajem i smislom!

KOLIKO JE TEŠKO IĆI U SKLADU SA VREME­NOM? AZRA DIGITAL PORTAL JE BUDUĆNOST ILI SAMO PRATI ŠTAMPANO IZDANJE MAGA­ZINA?

Kada sam studirala na Fakultetu političkih na­uka, sva predviđanja i najave mojih profeso­ra o tome kako nas čeka svijet online medija i novinarstva, zvučala su mi poprilično futu­ristički, kao da su govorili o nekom dalekom budućem vremenu, koje teško da ćemo upam­titi. Međutim, od početka dvije hiljaditih do da­nas, priznat ćete, nije prošlo mnogo vremena i online novinarstvo postala je naša stvarnost. „Azra“, osim svog sedmičnog izdanja, ima i dva specijalizirana izdanja koja izlaze perio­dično: Azru Premium i Azru Family, kao i svoj portal. Nismo mi ni pokušali da se borimo pro­tiv novih trendova, jer ta borba je kao borba s vjetrenjačama. Azra digital portal je sadaš­njost i budućnost, i funkcionira zajedno, ali i neovisno od „Azrinog“ sedmičnog magazina. Brži je, što je i logično, i okuplja ne samo „Azri­nu“ čitalačku publiku, već i mlađu.

ŠTA BISTE IZDVOJILI KAO NAJINSPIRATIVNI­JE U POSLU KOJI OBAVLJATE?

Činjenicu da nijedan dan nije isti. Možda zvuči kao floskula, ali je uistinu tako. Najbolje funk­cioniram u deadlineu. Posve je normalno da mi novinari često nemamo vremena šest mje­seci se pripremati za realizaciju određene ide­je, ovaj posao ne trpi takve rokove, brzo radiš, brzo misliš, brzo donosiš odluke. Ali taj osje­ćaj entuzijazma da možeš i kad misliš da je nemoguće, napraviti i privesti kraju sjajnu pri­ču, nekada zna biti nevjerovatno motivirajući.

DA LI SMATRATE DA IMATE VELIKU ODGO­VORNOST ZA KREIRANJE IDEJA I MISLI KOJE UPUĆUJETE VAŠIM ČITAOCIMA?

Apsolutno. Čitatelj se nikada ne smije podcije­niti. Osim što promoviramo pozitivne primjere, ili nas nekada obuzme vašar taštine, „Azra“ i pita, otvara teme koje su ispod površine. Ne­davno smo na naslovnici objavili ispovijest mladog studenta Akademije scenskih um­jetnosti u Sarajevu, koji se godinama gorljivo bori, budući da je na taj način liječio multi­pla sklerozu, da se ulje kanabisa legalizira u zdravstvene svrhe. Mi se ne bavimo politikom, naš zadatak nije da donosimo zakone, ali jeste da pošaljemo poruku da ako je nekom vršnja­ku našeg sagovornika u nekoj zapadnoevrop­skoj zemlji dostupna ta metoda liječenja, ako je zvanična medicina podržava, zašto i svi bo­lesni ljudi u našoj zemlji ne bi imali pravo na to.

TEMA DECEMBARSKOG IZDANJA RYL MAGA­ZINA JE ŠPANSKA POSLOVICA „KO ŽELI DA PEVA, TAJ NAĐE PESMU“. CILJEVI OSTVARE­NI U 2017. GODINI – CILJEVI KOJIMA TEŽITE U 2018. GODINI?

Sve što smo uradili ostalo je iza nas, u novoj godini čekaju nas nove stranice, koje tek treba da budu napisane. Iznova ćemo birati da afir­miramo!